DALEKI ISTOK


8.    DALEKI ISTOK

KINA
Čovjek je područja Kine nastanjivao još od najstarijih vremena ( 500 000 g.pr.n.e. – Pekinški čovjek), a tamošnji se neolit razvio otprilike u isto doba kao I na Bliskom Istoku oko 4000 g.pr.n.e. Poznate su nam dvije neolitičke kulture Yangshao, čije je lončarstvo podsjećalo na ono iz zapadne Azije I Longshan kada je čovjek bio na većem studpnju razvoja. Prethistorijska se kineska keramika već odlikovala izuzetnim skladom oblika, funkcionalnosti I dekora. Kaligrafske dekoracije na tim radovima prethodnica su kasnijeg tipičnog kineskog stila oslikavanja. Motivi tih dekoracija sastojali su se od spirala, valovitih linija, geometrijskih tijela I stiliziranih likova.
Povijest kineske civilizacije možemo pratiti kroz vladavinu dinastija koje su se smjenjivale. Prva takva dinastija bila je dinastija SHANG koja je vladala sjevernim dijelom Kine od 18. Do 10 stoljeća pr.n.e.. Nju nasljeđuje dinastija CHOU za čije se vladavine razvija velik broj primijenjenih umjetnosti i obrta .

Vojska od terakote otkrivena 1974.g. u mauzoleju prvog kineskog cara. Sadrži 7000 vojnika, kočija I konja u prirodnoj veličini.

Nakon dugog razdoblja u kojem se čak sedam kineskih država borilo za vlast, dinastija QIN zagospodariti će u 3 st.pr.n.e. cijelom Kinom. Iz tog vremena datiraju glinene figure ratnika pronađene u grobuprvog cara ujedinjene kineske države Shi Huangdija. Ima ih više od 6000, izrađene su u prirodnoj veličini, imaju karakterističan izraz lica I nose pravo oružje.
Potkraj stare ere Kinom vlada dinastija HAN poznata po materijalnom napretku I uspostavi trgovačkih puteva s ostalim dijelovima svijeta. Carstvo Han se po svom bogatstvu I veličini moglo usporediti s Rimskim carstvom koje je paralelno postojalo na Sredozemlju.
Slijedi mračno razdoblje ratovanja i razdora između tvz.”šest dinastija” I traje sve do 6.st.n.e.U doba dinastijeSUI ona se ponovno ujedinjuje, dolazi do velikog procvata umjetnosti I to pod utjecajem budizma. Taj se procvat nastavlja I rasteu 7.st n.e. pod dinastijom TANG. Keramika je obogaćena novim vrstama kamenina. Taj je visoko paljeni, neporozni materijalprethodio otkriću slavnog kineskog porculana. Posude su karakteristične po jednostavnom obliku I finim tonovima glazure ( od tamno zelene do mat bijele boje).
Procvat keramike I konačnu pojavu porculanske robe bilježimo u vrijeme vladavine dinastije sONG ( 10.13.st) međutim, među najljepšu keramiku spadaju I tadašnji radovi iz kamenjače, teškog tijela I sa debelim slojevima glazure, koji su inspirirali japanske lončare čajnog posuđa. Dekor na Song keramici gotovo da I ne postoji, posude su najčešće monokromne, a ako su ukrašavaneobično se kao motiv koristila stilizacija cvijeća, lišća , ptica naslikanih slobodnim linearnim crtežom ili urezanih u površinu. Tijekom vladavine dinastije Song, Kina je bila jedna od najjačih svjetskih sila I centar izuzetnih umjetničkih dostignuća

Trobojna vaza , porculan, v 34 cm, razdoblje Ming, 16.st.

Do 17.st. Kinom vlada dinastija MING I nakon nje do sredine 19 st. dinastija Qing. To je vrijeme proizvodnje najsjajnijih porculanskih proizvoda. Dva najpoznatija središta te proizvodnje bila su : tvornica u Kijangsiju I Ching-te-chenu. Već se naveliko izvozilo u Europu I Bliski istok: porculanska je roba pod imenom “Lowesoft”, oduševljavala tamošnje stanovništvo I od onda traje stalna utrka za dobivanje formule porculana. Porculan se proizvodio u jednobojnim varijantama, a poznato je I trobojno raskošno Ming posuđe, ali svakako je najveću popularnost imao porculan s oslikanim kobaltnim motivima na bijeloj podlozitvz.plavo-bijeli porculan. Taj je tip porculana naročito bio tražen u Europi. Vrlo su se često biskvitni predmeti iz Engleske slali brodom u Kinu na oslikavanje, da bi se kasnije u Englesku vraćali na pozlaćivanje. Njegova se popularnost djelomično može objasniti time što je kao stolno posuđe izuzetno dobro pristajao uz srebrni pribor za jelo I bio je po cijeni dostuniji od srebrnog posuđa.
Serijska proizvodnja kineskog porculana za dinastije Qing razlikovala se po prevladavajućim bojama : “famille verte”,“famille rose” I “famille noire” Porculan tipa “famille verte” tipičan je po dominaciji briljantne , transparentne zelene nadglazurne boje na vrlo kvalitetnoj bijeloj podlozi. Njegova paleta uključuje I crvenu, plavu, žutu I ljubičastu boju. “Famille noire” porculan ima crnu podlogu s oslikanjem transparentne nadglazurne boje, a “famille rose” koristi pigment “cassius” ljubičaste boje koji su francuski jezuitski misionari prenjeli u Kinu 1685.g. Tom se bojom oslikavalo posuđe namijenjeno europskom tržištu, a kasnije se I u Europi proizvodila slična roba u kineskom stilu ( uglavnom servisi).

Kineski tanjur proizveden za europsko tržište, porculan, razdoblje Ching 18 st.

JAPAN

Jomon posuda s izraženom reljefnom dekoracijom, 3000-2000 g.pr.n.e.

Neolit u Japanu traje čak do 3 st.pr.n.e. Najstarija neolitska kultura bila je kultura JOMON iz koje su nam poznate glinene posude ukrašene modeliranim ornamentima I tragom utisnute špage.

Šalica Shino za ceremonijal čaja, promjer 14 cm, razdoblje Momoyama, 17 st. pocakljena keramika

Mnogo kasnije u 16.st. u Japanu traje period MOMOYAMA I kasnije period EDO ( do 19 st.). Oba su vrlo značajna za japansku keramiku u kojoj se posebno ističe posuđe za ceremonijal čaja jednostavnog oblika I debele glazure. Te šalice imaju posebna imena I spadaju u najljepša djela svjetske keramike, pa nije ni čudo da su upravo one inspirirale moderne keramičare dvadesetog stoljeća.
Japansko Imari posuđe oslikano je nadglazurnim bojama na bijelom porculanskom crijepu,a čuveni KUTANI porculan znamenit je po svom apstraktnom, tamnom dekoru vrlo različitom od tadašnjih kineskih uzora.

Zeleni tanjur Ao Kutani promjer 21 cm, porculan, razdoblje Edo 17.st.

KOREJA

Celadonska vaza s urezanim ukrasom, porculan, visina 53,2 cm, razdoblje koryo, 12 st.

Koreanska keramika svoj vrhunac doživljava u 12 st. tijekom vladavine dinastije KORYO. Čuveno CELADONSKO posuđe spada među najljepši porculan svih vremena. Odlikuje se nježnom ljepotom I izuzetno preciznom izradom. Motiv je na tim radovima fino ugraviran I prekriven transparentnom, najčešće zelenom glazurom koja je u udubinama svijetlija čime naglašava reljefnost motiva. Koreanski su lončari razvili I tehniku INKRUSTRIRANJA – umetanja drugih materijala u porculansku površinu, kojom su postizali izuzetne dekorativne efekte. Kao I kod Kineza njihovi su najčešći motivi cvijeće, grane stabala I ptice u letu.

Plavo-bijela plitica, period Yongle