PREDKOLUMBOVSKA AMERIKA


PREDKOLUMBOVSKA AMERIKA

Američka se civilizacija razvila na posve odvojenom i izoliranom području, stoga nije mogla primiti utjecaje i postignuća drugih svjetskih civilizacija. Čovjek je u ta područja stigao prije dvadesetak tisuća godina iz Sibirakada je Beringov prolaz bio suh i prohodan. Narodi koji su do tada živjeli u plemenima stupanj civilizacije dostižu oko 1000-600 g.pr.n.e., anjihovo brončano doba traje sve do španjolskog osvajanja u 16.st.n.e. Bogato umjetničko stvaralaštvotih naroda nije naišlo na razumijevanje i interes Europljana, pa se ono ponovno otkriva i vrednuje tek u ovom stoljeću kada na njihovu ljepotu ukazuju neki od najznačajnijih umjetnika dvadesetog stoljeća ( Henry Moore).
Zahvaljujući običaju da svoje mrtve pokapaju s lončarskim predmetima, danas imamo uvid u ogromnu keramičku baštinu, osve različitu od keramike ostalih svjetskih naroda, Karakteristični za predkolumbovsku keramiku jesu predmeti izrađeni rukom i bojani zemljanim bojama. Naime, lončarsko kolo i tehnologija pocakljivanja ostali su nepoznati u ovim krajevima sve do dolaska Europljana.

SREDNJA AMERIKA
Kulturu Srednje Amerike dijelimo na predklasično, klasično i postklasično razdoblje. Najjstarije nalazište predklasične kulture jest TLATLICO ( blizu Mexico city-a), a datira od 2500 g.pr.n.e.. radovi tih najranijih umjetnika potječu iz grobova i obično su to posude u obliku patki i riba, vrlo vješto i naturalistički izrađene. Česti su nalazi i ženske figurice ( tvz.lijepe dame iz Tlatlica) koje svjedoče o poštivanju žena.

Ženski lik s dva lica, visina 9,5 c,, glina , Tlatlico, Meksiko ( 1300-700 g.pr.n.e.)

OLMECI

Golema glava od bazalta, Olmečka kultura, visina 2,75 m, 500-200 g.pr.n.e., San Lorenzo, Meksiko

Olmečka kultura također spada u pretklasično razdoblje ( 1500 g.pr.n.e. do n.e.), a glavna su nalazišta te kulture : La Venta, Tres Zapotes i San Lorenzo. Olmeci su naseljavali područja južne obale Meksičkog zaljeva i snažno su utjecali na kasnije kulture Srednje i Južne Amerike.
Figurice od nefrita koje prikazuju infantilni tip čovjeka tvz. «baby face» s ispupčenim usnama i širokim nosom tipičan su uradak olmečkih umjetnika. Nasuprot sitnim kipićima, najslavniji komadi tih izvanrednih kipara jesu monumentalne glave od bazalta. Godine 1940. Pronađeno je oko 100 takvih glava koje nerijetko dosežu visinu od tri metra. Ne zna se da li su to portreti ili prikazi idealne ljepote Olmeka. Još ni danas nije poznato na koji su način uspjevali savladati taj izrazito tvrdi kamen jer metalni alat još nije bio poznat, ali se pretpostavlja da su određenim biljkama tj. sokom iz njihovog lišća «omekšavali» površinu gromade i kamenim alatom, dio po dio, klesali.




MIXTECI I ZAPOTECI

Mixtečki i zapotečki narod naseljavao je područja u dolini Oaxace. Mixteci su bili vrlo cijenjeni kao majstori obrade gline i zlata, njihovoj bogato ukrašenoj keramici nema premca u cijelom Meksiku. Najčešći oblici te keramike su posude, plitice i pokali s tri noge, gotovo uvijek izrađene u obliku jaguarovih pandži i orlovih glava. Kao dekorativni motivi javljaju se bogovi, historijske osobe ili pak geometrijska ornamentika i stilizirani simbolični motivi sastavljeni dijelom od životinjskih i ljudskih obilježja. Takve su posude oslikane zemljanim bojama i tonovima te su olirane do visokog sjaja.
Zapoteci su za razliku od Mixteca imali sklonost graditeljstvu. Ubrajaju se među najgenijalnije graditelje u povijesti čovječanstva. Njihova kultura i kultura Mixteka spada u klasično razdoblje ( 200-600 g.pr.n.e.) Srednje Amerike.

Tronoga posuda, Mikstečka kultura, visina 18 cm, Oaxaca, 800-1500 g.pr.n.e.

MAYE

Tanjur, oslikana glina, promjer 40 cm, klasična Maya kultura Guatemala

Najsjajnijom kulturom kaamenog doba smatra se kultura Maya. Njihova se domovina nalazila na područjima džungle u današnjoj Guatemali i Hondurasu  poluotok (Yucatan). Klasični su Maye veliku pažnju pridavali protjecanju vremena. Poznat je kalendar Maya i velik broj tekstova, međutim, njihovo značenje do danas nije odgonetnuto.
Keramičko posuđe pronađeno je velikim dijelom u grobnicama.

Posuda iz Chame, visina 24,5 cm, 600-900 g.pr.n.e., Kasna Maya kultura

Karakteristično za tu robu je da je na jednom mjestu probušena što je rezultat ceremonijalnog «ubijanja» prije sahrane. Postklasični period ( 700-1000 g.pr.n.e.) Maya obilježavajutronogi tanjuri oslikani religioznim temama. Karakteristično za prikaz čovjeka jest da je lice uvijek u profilu, dok je tijelo postavljeno frontalno. Važan je i odabir boja na njihovim slikarijama - svaka nosi određenu simboliku.
Veliko nalazište keramičkih figurica, tvz.jaina terakota, jest otok JAINA ispred poluotoka Yucatana. Tamo su se pokapali mrtvi u položaju čučnja u rukama su držali te male figure izuzetne ljjepot ei precizne izrade koje nisu imale mistično značenje ( tipično za Maya kulturu) već su predstavljale prizore iz života. Država Maya se raspala otkraj 15 stoljeća u doba jačanja moći Azteka.

Otmjena dama, glina visina 22 cm, 700-900 g.pr.n.e., kasna klasična Maya kultura, otok Jaina, Meksiko

AZTECI

Aztečka kultura obilježava postklasični period Srednje Amerike. Oni kao i Olmeci prije 2000 g. Superiorno vladaju obradom kamena koju dovode do visokog stupnja razvoja. Za keramičku proizvodnju koriste Mixteke. Njih kao strane radnike dovode u svoje gradove gdje oni , gotovo kao u tvornici, izrađuju ogromne količine malih zavjetnih kipića i to tehnikom utiskivanja u kalupe što uzrokuje opadanje svežine i umjetničke vrijednosti tih djela. Aztečka je keramika, ali i umjetnost uopće, pod izrazitim utjecajem mikstečke ali i brojnih drugih stranih kultura kao rezultat trgovačkih puteva između Meksika i Perua koji su prelazili preko aztečkih postojbina.
Dekorativne motive njihove keramike čini čitav niz natprirodnih fantastičnih bića ( krokodil sa ljudskim tijelom, ptica sa četiri glave ).Boje su vrlo često simbolične, npr. žuta često prikazuje zlatni nakit na naslikanim ljudskim figurama. Uočljiva je i slabija kvaliteta pri izradi uporabnih predmeta i finija kod oblika koji su služili kultu mrtvih. Neporoznost posuđa se postizala pečenjem na visokim temperaturama i poliranjem glatkim kamenim alatom.
Krajem 15 st. Azteci su vladali većim dijelom Meksika zauzevši i teritorije Maya. Njihova je vladavina spram ostalih srednjeameričkih naroda bila vrlo okrutna, stoga su oni 1519 g. Prihvatili španjolskog conquistadora Herhana Cortesa kao svog osloboditelja.

JUŽNA AMERIKA

KULTURA CHAVIN
Prva kultura s značajnijim umjetničkim stvaralaštvom u području sjeverozapadnih Anda bila je chavinska. Keramika te kulture relativno je siromašna u dekoraciji, a karakteristična je po crnom, smeđem i crvenom oslikanju, Kao motivi obično se javljaju voće, životinje i ljudske glave , a vrlo često jaguar. Oblici njihovih posuda tipični su po izljevu koji je spojen sa drškom.

KULTURA MOCHE

Glinena posuda s izljevom u obliku stremena, visina 20,5,cm, 400-800 g.n.e., Moche kultura, Peru.

Kultura Moche razvila se na sjevernoj obali Perua oko 200 g.n.e. I zajedno s kulturom Nazca spada u klasični period peruanske kulture, te prethodi carstvu Inka. Najčešće nalaze te kulture čine keramičke posude s izljevom u dršku, pronađene u grobovima, a koje su imale religijsku funkciju.Prizori naslikani na njimaisto kao I grlo imaju posebno značenje, samo tijelo posude simbolizira dušu pokojnika dok je izljev put I veza njegovoj lutajućoj duši s prirodnim I natprirodnim svijetom. Naslikani prizori prikazuju scene iz svakodnevnog I natprirodnog života, a pronađena je veća količina vaza s vrlo realističnim erotskim scenama. Te se posude mogu podijeliti na portretne vaze I loptaste vaze s prizorima slikanim crvenim okerom na žućkastoj podlozi. Način na koji su prikazivali portrete bio je vrlo realističan s izraženim raspoloženjima likova koje su predstavljali. Lice je uvijek predstavljeno s njegove najizražajnije strane – u profilu, dok su ukrasi s glave I odjeća prikazani frontalno. Perspektiva je na tim radovima potpuno zanemarena.




KULTURA NAZCA

Kultura Nazca obilježila je područja obale središnjeg Perua. Njihova je keramika oslikana tek nakon pečenja crvenom, zelenom I žutom bojom, nema reljefnog ukrasa osim na vazama s ljudskim licem na kojima je istaknut nos. Motivi dekoracija se dijele u dvije skupine: jako stilizirane religiozne I mitske teme, te relativno naturalistički motivi ptica, riba I biljaka kojima zazivaju plodnost tla I odražavaju želju da ne oskudijevaju hranom.

Dvije posude , visina 14 cm, 200-400 g.n.e., kultura Nazca

INKE

Carstvo Inka s jezgrom u južnim Andama počelo je širiti svoje granice u 13 st. namečući svoju političku moć pokorenim narodima pomoću snažne vojske.
Prostiralo se cijelom dužinom Anda. Njihova je kultura procvjetala na temeljima prijašnjih kultura I dostignuća, međutim, ukida njihova individualna obilježja u korist normiranih tema I stilova. Zanatske vještine- obrada gline , pečenje I tehnike dekoriranja usavršene su, a najkarakterističniji keramički proizvod Inka bile su ARIBALE – posude sa ljevkastim grlom , slične amforama sa Sredozemlja , ali nešto zdepastije.
1533.g. nakon što Španjolci osvajaju područja Anda I ubijaju posljednjeg vladara carstva, plemići Inka povlače se u tajno sklonište MACHU PICHU koje je otkriveno tek 1912 .g.
Civilizacija Inka ostaje zapamćena po genijalnim dostignućima u izgradnji popločanih cesta, mostova I tvrđava.